Zašto nikada ne bi smjeli piti procesirano mlijeko!?

Zašto nikada ne bi smjeli piti

 procesirano mlijeko!?

Dok boravim u Sarajevu, uvijek u rezervi imam svoju sedmičnu zalihu domaćeg ne-homogeniziranog mlijeka, koje čak nije prošlo ni kroz postupak pasterizacije, koje zamrznem i pijem tokom sedmice. U slučaju da sam na putu i nisam u prilici da kupim domaće svježe mlijeko, onda nabavim sebi svježe mlijeko koje kupim u lokalnom supermarketu. Ali, kojeg li neugodnog iznenađenja neki dan - tokom nedavnog poslovnog putovanja za Bihać, otišao sam u najveći supermarket, ubijeđen da bih tamo mogao naći neobrađeno sviježe mlijeko, a ono tamo ni kapi!

A radilo se o najvećem supermarketu u Bihaću, gdje možete kupiti šta god poželiš - od kućnih potrepština do auta - osim…izgleda svježeg mlijeka!

Pomislio sam da je neka greška. Možda u BiH postoji neko posebno mjesto gdje se drži ovakvo mlijeko, samo trebaš upitati. Šta sam drugo mogao pomisliti kada jedino što možeš vidjeti je raf za rafom dugotrajnog ili trajnog mlijeka koje se može držati na sobnoj temparaturi… i to MJESECIMA!

Ovo mi je bilo teško prihvatiti. Tamo su bile stotine kartonskih kutija sa mlijekom, a niti jedna nije bila u frižideru, pa sam odlučio da potražim tamo, u frižiderima…logično, zar ne?

POGREŠNO – tamo nije bilo ni kapi svježeg mlijeka. Pomislih, ovdje nešto debelo ne valja!

Prijatelji iz BIH su mi se često hvalili kako je hrana koju jedu svježa i domaća. Ali dokazi na policama supermarketa i shopping centara govore sasvim drugačije. U stvari, došao sam do saznanja da ljudi više vole “tetra pak” mlijeko – u stvarnosti otrov - više od domaćeg svježeg mlijeka koje, kako kažu ima čudan miris i okus.

U razgovoru sa mojim prijateljem, pokušao sam ga ubjediti da BIH građani, po onome šta ja mogu vidjeti, imaju lošije zdravlje nego što je prosjek u Engleskoj. Ovdje recimo skoro niko ne vodi brigu o zubima. Ljudi jedu čokoladu (u formi namaza) za doručak i to po pun tanjir! A za kolače kao što je baklava i da ne govorim….

A statistički pokazatelji broja oboljelih od karcinoma i dijabetesa otišli su “nebu pod oblake” i to u cijeloj regiji. BiH je očito nakon sticanja nezavisnosti zakoračila u “moderan” svijet, odmah mi takva ideja pade na pamet…

Razlika između procesiranog i 

prirodnog, svježeg mlijeka

Mlijeko, kao zdrava namirnica se konzumirala u Evropi i cijelom svijetu hiljadama godina. Čovječanstvo pije ovu zdravu namirnicu još od pamtivjeka i u njoj pronalazi koristi još od samih početaka civilizacije. Bez nje, mi ne bismo bili ovdje gdje smo sada. U stvari moderna civilizacija ne bi bila moguća bez ovog velikog blagoslova životinja koje je ljudska rasa podčinila za svoje potrebe.

Uzimano u svome prirodnom obliku pruža izvanredno zdravlje i iznimno je bogat izvor nutrijenata. I pored činjenice da u BIH ima mnogo krava koje se po selima mogu vidjeti da slobodno hodaju po pašnjacima, pravo svježe mlijeko je iznimno teško naći.

Kako je do ovoga moglo doći u ovoj prekrasnoj zemlji prepunoj zelenih polja i sa velikim brojem krava?

U svrhu ovoga članka pođimo od početka i utvrdimo šta je krenulo u pogrešnom smjeru, kako bi shvatili zašto je potrebno uložiti toliko napora kako bi se došlo do svježeg mlijeka kao da se radi o kakvom ilegalnom narkotiku.

U sljedećih par redova ćete saznati tačno kako su stoka i mlijeko koje proizvode doslovno izmjenjeni do te mjere da danas krava proizvodi namirnicu koja izaziva diabetes, visoki krvni pritisak, otvrdnjavanje krvnih sudova, a koju nazivamo “mlijeko”.

Da, to je ono mlijeko gdje pišu oznake “pasterizirano” i “homogenizirano”. Ova dva izraza znače da je mlijeko koje se nalazi u tetrapak pakovanju prošlo proces grijanja na tako ekstremnim temperaturama i pritiscima koji uopšte ne postoje normalno u prirodi!

Ali ono što Vam nisu rekli je da je mlijeko u ovome procesu izgubilo skoro sve sastojke zbog čega se mlijeko smatra zdravim, i još su Vam prešutili da je mlijeko promijenilo svoj hemijski sastav! Mnogi vitamini su uništeni u toku procesa pasterizacije i homogenizacije, dešava se raspad molekulske strukture mlijeka. Time mlijeko postaje namirnica koja nije prikladna za upotrebu.

Upravo radi ovoga ćete naći mnogo ljudi koji su alergični na mlijeko i mliječne produkte.

Dalje, mlijeku je uklonjena masnoća, koja sadrži većinu vitamina, a to što je upakovano u tetrapak pakovanja je u biti – otpadni produkt! Jer fabrike koriste mliječnu mast (kajmak) da proizvode druge produkte kao što je maslac. To što dobijemo u tetrapaku, to više nije mlijeko, nego samo liči na njega.

Ova obrada mlijeka se ponajviše praktikuje radi dužeg roka trajnosti (više od 4-6 mjeseci!!!).  I onda ako se ne proda, mlijeko se vraća mljekarama, koje ga ponovo najčešće samo prepakuju sa dodanim konzervansima i opet ga vrate sa novim datumom na police u supermaketima. Drugi veliki razlog zašto se radi proces pasterizacije - upotrebljava se mlijeko od bolesnih krava!

Zar se nikad ne zapitate – kako to da sviježe, tek dobijeno mlijeko od krave ne može više od 24 sati u frižideru a da se ne pokvari, a ovo u tetrapaku može i do 6 mjeseci???

Da bi ovo razumili - krenimo od mlijeka u supermarketima i pratimo ga do njegovog izvorišta poput detektiva koji slaže slagalicu zločina.

Činjenice

Mlijeko je broj jedan namirnica koja izaziva alergije u zapadnom svijetu. Zemlje koje konzumiraju najviše mlijeka imaju najveći broj slučajeva lomova kukova, osteoporoze i loših zuba na svijetu.

E, možda će vas iznenaditi činjenica da broj jedan i broj dva na listi zemalja sa najvećim procentom alergija na mlijeko i mliječne proizvode nisu Engleska i SAD, već Danska i Holandija, gdje se proizvodi i konzumira najviše mlijeka! Anglosaksonske zemlje zajedno sa Kanadom su sljedeće na listi.

A svi smo mi u školi učeni da je mlijeko dobro za kosti i zube. Ja sam ga u školi u Engleskoj dobijao kao užinu.

Temeljeno na ovakvim podacima o štetnosti mlijeka, postoje globalne organizacije koje nas pokušavaju uvjeriti da je svako mlijeko loše i da nije dobro za ljudsku upotrebu, te ga samo treba koristiti mlada stoka za svoju ishranu.

I stvarno, gledajući rezultate naučnih radova ovih organizacija i ja bi se složio s njima i njihovim mišljenjem.

Prihvatio bih to “zdravo za gotovo” i ne bi se više zamarao sa mlijekom i mliječnim proizvodima da nema jedne neoborive činjenice – da ljudi izvan Evrope i Sjeverne Amerike piju i nastavljaju piti mlijeko onako kako su to oduvijek činili hiljadama godina – bez ikakvog postupka obrade i u čistoj formi i da su mnogo zdraviji od ljudi na Zapadu.

Kako smo došli do situacije poput one 

moje u Supermarketu?

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje moramo se zapitati šta se dogodilo u posljednjih 20 godina u BiH (i posljednjih 50 godina u Zapadnoj Evropi)?

Vidite, nekada su se mlijeko i mliječni proizvodi proizvodili u lokalnim malim porodičnim farmama. Krave su se muzle ručno, izvodile bi se na pašu tokom ljeta a tokom zime bi se prehranjivale sjenom.

Mlijeko se obrađivalo u sir i maslac a ostatak se prodavao na prodajnim mjestima isti dan. Sve se ovo promjenilo!

Kako i zašto je diskusija za jednu drugu temu, pa ću biti veoma kratak i reći vam da su sve ove male farme tj. njihovi proizvodi izbačeni iz prodajnih mjesta zahvaljujući izmjenama u zakonu koje se tiču novih zahtjeva po pitanju pasterizacije, a to znači da su samo oni koji su imali pristup modernim tehnologijama obrade i raspolažu velikim količinama novca mogli nastaviti sa ovim poslom.

Odličan i veoma interesantan dvo-minutni animirani film koji govori o tome šta se desilo sa industrijom mlijeka u SAD-u možete pogledati na sljedećem site-u:  www.meatrix.com

Za one koji nisu u mogućnosti da pogledaju ovaj video evo objašnjenja:

·        Velike korporacije kupuju male farme.

·        Male farme su integrirane u velike fabrike.

·        Krave se sa pašnjaka izmještaju unutar fabrika.

·        Usvajaju se novi zakoni koji male farme čine nerentabilnim i preskupim da bi se nastavilo raditi.

·        Fabrike stvaraju nove prilike za dodatnu zaradu vlasnicima farmi – otkupljuju uginule krave i njihovim ostaticima hrane žive krave, otkupljuju telad koja se odvaja od majki i koja se hrane mješavinom krvi i mlijeka sa ciljem da se ne baca krv od zaklanih životinja…

·        Antibiotici se stalno dodaju u vodu koju stoka pije. Ovakva se voda daje iz razloga što antibiotici imaju drugačije djelovanje na životinje nego na ljude – stoka dobija strašno brzo na kilaži. Krave stalno dobijaju injekcije sa nečim što se zove rBGH.

Pod ovim režimom ishrane, antibiotika i injekcija, mlijeko koje krave proizvedu je puno bakterija poput tuberkuloze i salmonele pa ovakovo mlijeko MORA biti pasterizovano kako bi se uništili svi patogeni.

Vidite, fabrike gdje se drži stoka ne moraju više prolaziti kontrolne testove kakvoće mlijeka pošto će isto biti podvrgnuto ovom grubom procesu obrade koji u njemu ubija gotovo sve. Ovakva situacija vodi do toga da su ove farme, kao sastavni dio velikih fabrika mnogo više nezdrave nego one male porodične farme gdje bi se eventualno bolesna krava stavila pod nadzor veterinara, a mlijeko bi se stavilo van prodaje sve dok se situacija sa njenim zdravljem ne popravi.

Zašto se krave hrane drugim
stvarima umjesto travom?

Svako dijete zna da krave jedu travu, ali malo ko zna da se krave također hrane proteinskom hranom koja uključuje ostatke mrtvih krava koje nisu mogle izdržati ove surove i nezdrave uslove kakvi vladaju u ovim velim farmama.

Ako ste gledali Meatrix video (www.meatrix.com) već bi vam trebalo biti jasno odakle dolazi naša hrana. Ili ako imate vremena postoji odličan dokumentarac koji se zove “Forks over knives”, a koji vam do u detalje objašnjava gdje smo to stigli i gdje najvjerovatnije ide BIH kada je u pitanju mesna industrija, industrija mlijeka i mliječnih prerađevina.

Biljojedi jedu po čitav dan. Oni to ne čine zbog toga što su gramzivi. Za razliku od njih, mesojedi mogu izdržati i po nekoliko dana samo sa jednim obrokom. Kako je ovo moguće?

Trava i bilje nisu toliko hranjivi, a meso jeste. Krave jedu po cijeli dan i talože niskokaloričnu travu kako bi opskrbile svoj organizam potrebnim nutrijentima i da bi proizvele mlijeko.

Eh sada, da bi se postiglo da krave rastu brže i dobijaju na masi brže nego što je to prirodno, potrebni su drugi sastojci slični onima koje konzumiraju ljudi, poput proteina. Ali tu postoji određeni problem. Krave nisu u stanju da probavljaju meso ili pak kukuruz. Da bi ovo “rješili” naučnici su otkrili jedinstven način za brži rast. Jedan od tih uključuje pomenuti način – antibiotici u vodi (kod krava uzrokuje brži rast i povećanje kilaže u kratkom vremenu).

U nekim zemljama, a naročito u SAD-u, daju se injekcije sa hormonima rasta, a hormoni posebno utiču na krave da proizvode više mlijeka. Pošto krave na velikim farmama ne dobijaju dovoljno trave u svojoj ishrani, njihova proizvodnja mlijeka nije velika. Da bi povećali proizvodnju mlijeka, hormoni koje krave dobijaju dovode do toga da se kalcij izdvaja iz kostiju jadnih životinja, kako bi se dobilo još više mlijeka.

Zbog toga kosti kod krava postaju dosta slabe i često pucaju. Krava se zbog toga vodi na klanje a takvo se meso prodaje kao zdravo meso za hamburgere  itd.

Sve ovo dolazi i u BiH kroz supermarkete iz Vaše blizine. Vidjeti kravu kako pase postalo je dio umirućeg  trenda i uskoro će biti donešeni zakoni koji će zabranjivati čuvanje vlastitih krava i konzumiranje njihovog mlijeka.

Da li postoji razlika u kvaliteti mlijeka od krave koja se hrani travom i krave koja se hrani proteinima?

Drago mi je što to pitate. Ovo je dio priče koji industrija mesa ne želi da znate. Opšte je poznata činjenica da kada odvojite mladunče (tele) od majke (krave) i hranite ga pasterizovanim mlijekom, tele će uginuti kroz šest mjeseci. Želite dokaz? Onda posjetite ovaj link:

http://thebovine.wordpress.com/2010/06/04/the-tale-of-two-calves-one-calf-got-raw-milk-the-other-pasteurized/ (ili uz pomoć google-a potražite “a tale of two calves” – priča o dva teleta)

A evo i ukratko slike razulta (za više informacija pročitajte na gore navedenom linku)

I sada, kako sam rekao na početku, mlijeko se treba izbjegavati upravo zbog ovih razloga. Osim u slučaju ako se ne radi o domaćem mlijeku od krave koja je othranjena na prirodan način, kao što smo to nekada gledali u kaubojskim filmovima.

Šta možete učiniti

U 2 riječi: PUNO TOGA!  Koliko god se situacija činila groznom, još nismo dostigli nivo koji je prisutan u SAD-u i u zemljama Zapadne Evrope gdje je postalo skoro nemoguće doći do čistog neobrađenog mlijeka. U nas je do ovakvog mlijeka još moguće doći na lokalnom nivou od osoba koje drže po nekoliko krava na svome imanju.

Molim vas, stupite u kontakt sa ovim ljudima i kupujte njihovo mlijeko bez obzira da li se radi o kravljem ili kozijem mlijeku. Dajte ga vašim ukućanima, porodici.

Najbolje mlijeko je ono blago žute boje koje se može naći tokom proljetnog i ljetnog razdoblja kada trava raste brzo i sadrži ekstra vitamine koje se ne mogu naći tokom drugih razdoblja u godini, poput vitamin K2 i faktora X. Ovo pomaže u izgradnji snažnih kostiju, zuba i pojačavanju imuniteta. Ova vrsta mlijeka (i proizvoda poput sira) je ona prava zaštita koju trebate Vi i vaša porodica u borbi protiv loših zuba i bolesti desni.

Ako imate na raspolaganju samo “tetrapak” mlijeko - NEMOJTE GA PITI!!!

Ako ga dajete svojoj mački – zapitajte se da li je to okrutnost prema životinji?

Ako u svom frižideru imate “svježe” mlijeko iz supermarketa (što naravno znači da je homogenizirano i pasterizovano) možete ga konzumirati ali ga najprije prokuhajte do tačke ključanja i pustite da se ohladi. Zašto? Prokuhavanje neutrališe do određene granice negativne efekte pasterizacije koja se odvija pri visokim temparaturama i pritiskom.

I da, ako patite od netolerancije na laktozu, da li ste se ikada upitali šta je uzrok tome?

Božjim darom svježe mlijeko sadrži digestivne enzime koji omogućavaju čovjeku da probavi laktozu a zovu se LAKTAZA. Međutim laktaza je uništena postupkom pasterizacije što je jedan od razloga zbog kojeg sve više i više ljudi u svijetu imaju problem sa netolerancijom na laktozu.

Procesirano mlijeko i zdravlje djece

Najgori mogući scenario je davati maloj djeci procesirano “tetrapak” mlijeko umjesto prirodnog majčinog mlijeka i još ga pri tome grijati u mikrovalnoj pećnici. Mikrovalno zagrijavanje mlijeko čini još više otrovnim. Imao sam nekoliko slučajeva roditelja čija su djeca zbog ovoga imala poteškoće u razvoju…

Hakim`s Tajne Zdravlja