Njegovo veličanstvo magnezij dio 2.

Matrix World

Magnezij utječe na gotovo sve funkcije u ljudskom organizmu, pa ipak mi ga ne unosimo dovoljno u naše organizme, zapravo 80% ljudi je bolesno ili lako obolijeva zbog nedostatka magnezija u prehrani. Glavni razlog za tihu pandemiju kroničnog nedostatka magnezija je: industrijska proizvodnja hrane, konstantno dohranjivanje obradivog tla s umjetnim gnojivom, kisele kiše i manipulacija proizvođača i prodavača hrane koji nas uvjeravaju kako su isprazne kalorije sasvim „zdrave“ i odgovarajuće za naše zdravlje. Pročitajte ovaj tekst jer vam zdravlje uvelike ovisi o informacija koje ćemo vam predstaviti.

Prvi dio teksta o magneziju možete pročitati ovdje.

Nedostatak magnezija, šećerna bolest i prekomjerna težina

Jedan od najvećih problema modernih ljudi u razvijenim zemljama je prekomjerna težina, unatoč stalnim upozorenjima nutricionista kako je glavni razlog nepravilna i prekomjerna prehrana, malo koji stručnjak će vam reći da prestanete jesti žitarice na koje smo gotovo svi alergični zbog glutena i vlakana koji trule u našim crijevima, te da se morate prebaciti na zdrave masnoće životinjskog i biljnog podrijetla te da je jedan od važnijih razloga za gomilanje kilaže upravo nedostatak magnezija. U ovom tekstu se nećemo baviti ponerizacijom medicine, nutricionizma i farmacije no svakako ćemo vam otkriti neke nevjerojatne stvari o magneziju.

Magnezij omogućava pravilnu proizvodnju i apsorpciju inzulina, u slučaju nedostatka magnezija naša tijela počnu povećavati količinu šećera u krvi što na koncu dovodi do dijabetesa. Uz magnezijske suplemente o kojima ćemo detaljno pisati u narednim dijelovima ovog teksta, vrlo lako nestaje višak šećera u krvi, te se rezistentnost na inzulin anulira.

Pa ipak magnezij nije jedini mineral na kojeg trebamo obratiti pažnju ako želimo biti zdravi.

Odnosi između magnezija i kalcija

Da bismo bili zdravi potrebni su nam kalcij i magnezij i to u odgovarajućoj ravnoteži. Budući da ih se smatra biokemijskim suparnicima, prvi ne može djelovati da ne izazove suprotnu reakciju drugoga. Pa ipak i kalcij i magnezij moraju biti prisutni u uravnoteženim količinama kako bi u tijelu normalno djelovali. Znanstvenici smatraju da bi zdrav omjer kalcija i magnezija iz prehrane trebao iznositi 2:1. Drugi uvažavaju odnos 1:1 koji odražava proporcije iz prehrane uz koje smo se razvili, prije pojave poljoprivrede. U današnjim, industrijaliziranim zemljama taj omjer iz prehrane iznosi od 5:1 do nevjerojatnih 15:1. Neravnoteža ovih dvaju iznimno važnih minerala stvara u tijelu strašne posljedice koje medicinski stručnjaci često previđaju kada liječe bolesna stanja koja zapravo nastaju s neodgovarajućim omjerom kalcija naspram magnezija.

Uz zamršeni električni ples koji kalcij i magnezij izvode zajedno u svim stanicama ljudskog tijela, magnezij je potreban i kako bi održavao kalcij u nestaloženom stanju u tijelu sprječavajući time njegovo neprimjereno taloženje u mekim tkivima. Dokle god imamo dovoljno klorovodične kiseline u želucu moći ćemo rastopiti kalcij iz hrane koju jedemo. Međutim, nakon što kalcij napusti kiselo želučano okruženje te dospije u lužnato okruženje tankoga crijeva, magnezij je taj koji je potreban kako bi kalcij održao topljivim. Bez dovoljne zalihe magnezija, može nastupiti cijelo mnoštvo fizioloških poremećaja, zajedno s ozbiljnim posljedicama za zdravlje.

The Magnesium Miracle, knjiga koju preporučamo svima.

Dr. Carolyn Dean, autorica knjige „Magnezijsko čudo“ je objasnila slijedeće:

 „Kalcij nataložen u debelom crijevu škodi peristaltici što uzrokuje konstipaciju. Kada se kalcij staloži u bubrezima i spoji s fosforom ili oksalnom kiselinom nastaju bubrežni kamenci. Kalcij se može taložiti na sluznici mokraćnog mjehura i onemogućavati mu da se potpuno opusti, te se na taj način čitav ispuni urinom. To dovodi do učestalih poteškoća s mokrenjem, osobito u starijih ljudi. Kalcij se može istaložiti iz krvi i naslagati na stijenke arterija, uzrokujući otvrdnuće – kalcifikaciju (arterosklerozu). Kalcij može prekriti i ukrutiti arterijski plak te može prouzročiti rast krvnog tlaka kao i povećati rizik od srčanog infarkta i moždanog udara. Kalcij se može nataložiti čak i u mozgu, ne samo u moždanom tkivu već i u pinealnoj žlijezdi. Mnogi istraživači su ispitivanjem utvrdili ako je mogući uzrok demencije te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti kalcifikacija moždanog tkiva i njegovo polagano umiranje. Kalcij se može taložiti na stijenkama bronhijalnih kanala i prouzrokovati simptome astme. Kalcij u izvanstaničnoj tekućini… može umanjiti propusnost staničnih membrana. Sve to otežava glukozi (koja je velika molekula i glavni izvor hrane naših stanica) prolazak kroz staničnu membranu kako bi se u staničnim mitohondrijima pretvorila u ATP. Visoka razina glukoze stvorena viškom kalcija može se krivo dijagnosticirati kao dijabetes, na žalost jako malo liječnika zna ove stvari te se već spomenuti poremećaji i bolesti POGREŠNO DIJAGNOSTICIRAJU I LIJEČE.“

Magnezij uništava otrove!

Magnezij se u tijelu koristi za mnoge vrste detoksikacijskih funkcija i nužan je pri neutralizaciji otrovnih tvari, smanjenju prekomjerne kiselosti (kao i vitamin C koji je niska kiselina zadužena za regulaciju alkalnosti tijela), te štiti od poražavajućih utjecaja teških metala. Igra životno važnu ulogu u zaštiti tijela od navale sveprisutnih toksičnih kemikalija koje je stvorio čovjek. Glutation, antioksidant kojeg tijelo prirodno proizvodi i detoksikator koji između ostalog uklanja živu, olovo i arsen treba magnezij za svoju sintezu. Bez magnezija naše tijelo nepovratno gomila teške metale i toksične spojeve koje apsorbiramo uz pomoć hrane, pića, kože i zraka. Mark Sircus je u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“ objasnio:

 „Manjak magnezija povećava stvaranje slobodnih radikala u tijelu i „uzrokuje nepovratno propadanje glutationa što nikako ne smijemo priuštiti jer glutation pomaže u obrani tijela od štete uzrokovane; pušenjem industrijskih cigareta, izlaganjem radioaktivnom zračenju, kemoterapijom karcinoma te otrovnim tvarima kao što je alkohol i gotovo sve ostalo.“

Još jedna knjiga koja odlično objašnjava važnost magnezija.

Kada naše tijelo obiluje magnezijem i kada je ovaj element u ravnoteži u odnosu na količine ostalih minerala, zaštićeni smo od taloženja teških metala i razvoja povezanih neuroloških bolesti. Dr. Carolyn Dean je detaljno objasnila slijedeće:

„Istraživanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezija štite moždane stanice od štetnih utjecaja aluminija, berilija, kadmija, olova, žive i nikla. Isto tako znamo da niske razine magnezija u mozgu doprinose taloženju teških metala u mozgu, što najavljuje Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Čini se da se ti metali natječu s magnezijem da uđu u moždane stanice. Ako je zaliha magnezija niska, metali imaju puno lakši pristup. U tankom crijevu također postoji nadmetanje u apsorpciji metala. Ako postoji dostatna zaliha magnezija, aluminij neće biti apsorbiran.“

Propadaju vam zubi, imate osteoporozu, zasigurno patite od nedostatka magnezija

Ako upitate vašeg zubara ili liječnika, što je potrebno kostima i zubima da bi bili čvrsti i zdravi, zasigurno će vam odgovoriti: „puno kalcija.“ Kosti i zubi definitivno trebaju i kalcij, kao i fosfor i magnezij ali bez odgovarajuće količine magnezija, kalcij se neće taložiti u tim čvrstim tkivima pa njihova struktura neće biti čvrsta, već krta i osjetljiva.

William R. Quesnell u knjizi „Minerali: esencijalna karika zdravlja“ je napisao slijedeće:

„Kada svoj organizam preopteretite viškom kalcija isključujete sposobnost magnezija da pusti u pogon tireokalcitonin, hormon koji bi u uobičajenim okolnostima otpremio kalcij u vaše kosti. Umjesto stvaranja koristi u ljudskom tijelu, lutajući kalcij zapravo postaje otrovan, uzrokujući već spomenute teškoće u mekim tkivima. Takvo stanje donosi prekomjernu i kroničnu kalcifikaciju, mekana tkiva postaju kruta, laičkim jezikom, u našim mekim tkivima se stvaraju maleni kamenčići.”

Definitivno štivo za obvezno čitanje.

Brojna su istraživanja utvrdila činjenicu da magnezij iz prehrane, a ne kalcij, (a naročito ne fluor) stvara čvrstu staklenastu zubnu caklinu koja sprečava truljenje te čvrste i gipke kosti. Bez obzira na količinu kalcija koju pojedete, vaši zubi mogu razviti čvrstu caklinu samo ako je magnezij raspoloživ u dovoljnoj količini.

J. I. Rodale, u knjizi „Magnezij: nutrijent koji bi mogao promijeniti vaš život“ objašnjava:

„Godinama postoji uvjerenje da visoki unosi kalcija i fosfora omogućavaju jačanje zubne cakline te da oni sprečavaju propadanje. Novi dokazi pokazuju da je povećanje količine ovih dvaju elemenata beskorisno ukoliko istovremeno ne povećamo unos magnezija. Primijećeno je da se zubna građa, ispod površine, može rastvoriti kada se unese kalcij i fosfor bez magnezija te da se oni rašire kroz zubnu caklinu uzrokujući karijes, pa čak i povlačenje zubnog mesa točnije parodontozu. Javnost ne zna kako je mlijeko siromašno magnezijem, ali bogato ostalim dvama elementima. Konzumacija mlijeka ne samo da se sukobljava s metaboličkom izmjenom magnezija, već se suprotstavlja mineralu odgovornom za sprečavanje propadanja zuba.“

Magnezij je nezaobilazni nutrijent no malo tko na to obraća pažnju, zbog toga evo još jedne važne knjige.

Dr. Lewis Barnett je istraživao ljude u okrugu Deaf Smith te je svoja otkrića iznio pred Teksaškom medicinskom udrugom u Dallasu, 1952. godine. Dr. Barnett, ortopedski kirurg, je iznio svoje primjedbe o niskoj učestalosti propadanja zubi i brzom cijeljenju slomljenih kostiju među stanovnicima navedenog okruga, te je, na čuđenje prisutnih liječnika pružio objašnjenje:

„Lokalne zalihe vode i hrane sadrže vrlo visoki udio magnezija i joda, a nedavno smo dokazali da su u vodi i lokalno uzgojenoj hrani također prisutni i svi važni minerali u tragovima. Udio magnezija u kostima prosječnog stanovnika okruga Deaf Smith je do pet puta viši od onoga kod stanovnika Dallasa, dok je koncentracija kalcija i fosfora bila otprilike ista u obje skupine. Ta opažanja su me dovela do zaključka kako je jedan od najvažnijih čimbenika osteoporozne gotovo upotpuno medicinski previđen. Najvažniji čimbenik u mojem istraživanju je uloga koju igra magnezij u održavanju ljudskog zdravlja, točnije visoki udio magnezija u područnim zalihama vode, koje se mogu očitati u kvalitetnom razvoja kosti i zuba kod ljudi iz spomenutog područja.”

Dr. Barnett je naglasio činjenicu da ljudi starije dobi često zadobivaju prijelome vrata bedrene kosti, te da oni u mnogim dijelovima svijeta vrlo teško zacjeljuju. S druge strane takvi su se problemi rijetko javljali u okrugu Deaf Smith, dok je naprotiv, čest u okrugu Dallasa u kojem je također vršio praksu. Kada bi se prijelom i zbio u Deaf Smithu, ozdravljenje bi bilo lako i brzo čak i kod ljudi starih između osamdeset do sto godina. Nasuprot tome, prijelomi u Dallasu bili su uobičajeni i vrlo su teško zacjeljivali, ako se potpuno zacjeljenje uopće i događalo.

Prije više od pola stoljeća dr. Barnett je ispitao razinu magnezija u pet tisuća ljudi te je ustanovio kako je u šezdeset posto njih ona nedovoljna. Trebali b se dodatno zamisliti nad činjenicom da je kronični nedostatak magnezija skočio za punih 30% u razdoblju od vremena istraživanja dr. Baretta do danas.

Prehrambeni izvori magnezija

Kao što smo već napomenuli u prvom dijelu ovog teksta, ako su poljoprivredna zemljišta dovoljno zasićena mineralima, lisnato zeleno povrće, sjemenke i ja*** važnije od svega orašasti plodovi predstavljaju prilično vrijedne izvore magnezija. Međutim postoje i određene biljke koje se mogu koristiti za čajeve, a koje se ističu s količinom magnezija, na prvom mjestu je kopriva s 860 mg na 100 grama, dok je na drugom mjestu zaboravljeno “povrće” mišjakinja – Stellaria media koja ima (529 mg na 100 g). Obje biljke pružaju mnogobrojne krijepeće i hranjive sastojke te su se nekada koristile u ljudskoj i u stočnoj prehrani, ponajviše zahvaljujući njihovu visokom mineralnom sadržaju. Alge sadrže izvrsnu razinu magnezija kao i većina morskog bilja, na žalost sve je manje mora koja nisu onečišćena plastikom, naftom i radijacijom. Alge mogu zahvaliti visoku koncentraciju magnezija jer žive u otopini čiji je treći najzastupljeniji mineral upravo magnezij. Važno je napomenuti kako je izvorna, neprerađena morska sol vrlo vrijedan izvor magnezija, skupa s drugim mineralima u tragovima. Iako se o ketogenoj prehrani sve više piše, mi ćemo ***podsetiti one koji još uvijek nisu dobro upoznati s istom kako svakodnevno korištenje temeljca (juhe) od životinskih kostiju pruža još jedan izvrstan izvor minerala uključujući i magnezij i to u obliku koji se najbrže apsorbira.

U slijedećem dijelu teksta ćemo se pozabaviti različitim oblicima magnezijskih suplemenata i njhovom učinku na održavanje psihičkog i fizičkog zdravlja ljudskog tijela.

Najbolji izvor prirodnog magnezija, Ulje Magnezija - pročitajte OVDJE