Aspartam -
najopasniji zaslađivač modernoga doba?
Više
od devedeset zemalja odobrilo je korištenje aspartama u hiljadama prehrambenih
proizvoda.
No,
to nije razlog za slavlje, iako je aspartam dvjesto puta slađi od šećera.
Ovo
umjetno sladilo omogućuje proizvođačima hrane da svoje slatke namirnice
reklamiraju kao namirnice s niskom kalorijskom vrijednosti, dijetne namirnice
ili pak namirnice bez šećera.
Tako
zavaravaju brojne potrošače koji žele smanjiti količinu šećera u svojoj
prehrani.
Smanjenje
unosa šećera u vašoj prehrani odlična je ideja, no imajte na umu da aspartam nije dobra zamjena za šećer.
Iako
razne zdravstvene udruge za hranu i lijekove uvjeravaju potrošače da je
aspartam siguran za zdravlje, istraživanja tvrde da je on jedna od najopasnijih tvari u prehrambenim
proizvodima.
Gorka istina o aspartamu
U
svim reklamama o aspartamu ističe se činjenica da je aspartam prirodan proizvod
te da se sastoji od dvije aminokiseline, no
ovo nije potpuna istina.
Ove
dvije aminokiseline, aspartamska kiselina i fenilalanin, čine 90 posto sadržaja
aspartama, dok 10 posto čini metil ester,
koji se nekoliko
sati nakon konzumacije pretvara u metanol.
Metanol
je toksin koji uništava mijelinsko tkivo
u vašem tijelu. Mijelinsko tkivo u organizmu obavlja važnu funkciju kao
izolacijski materijal oko živaca, čime omogućuje da živčani signali putuju
neometano.
Ne preporučuje se unositi više od 7,8 mg
metanola na dan. No, ako ste danas popili jednu litru nekog pića koje u svom
sastavu sadrži aspartam, u svoje tijelo unijeli ste 56 mg metanola, dakle sedam puta više od preporučene doze.
Kada
se dijetni sokovi i bezalkoholna pića zaslađeni aspartamom koriste kao
nadomjestak za vodu, unos metanola može
prelaziti 250 mg na dan.
To
je čak 32 puta
više od preporučene dnevne količine!
Zbog
pretjeranog unosa metanola javljaju se glavobolje,
vrtoglavice, mučnine, probavne smetnje, slabost, groznice, problemi s
pamćenjem, ubrzani rad srca, ukočenost i nagla bol.
Najpoznatiji
problemi koji proizlaze iz pretjeranog korištenja metanola su tegobe s vidom
poput mutnog vida, smanjenja vidnog područja, pomračenja vida, oštećenja
mrežnice, čak i sljepoće!
No
ni aspartamska kiselina nije bolja od metanola. Prema istraživanjima Dr.
Russela Blaylocka, profesora neurokirurgije na medicinskom sveučilištu u
Misisipiju, aspartamska kiselina prelazi krvno moždanu barijeru, uništava
neurone i razara
naš mozak.
Dr.
Blaylock upozorava da aspartamska kiselina može uzrokovati multiplu sklerozu,
Alzheimerovu bolesti, hiperaktivnost, gubitak pamćenja, Parkinsonovu bolesti i
oštećenja mozga.
I fenilalanin je opasna supstanca.
Fenilalanin koji sadrži aspartam kroz duži vremenski period može uzrokovati
emocionalne poremećaje i depresiju, glavobolje i gubitak pamćenja.
1994
godine Američki Zavod za Zaštitu Zdravlja objavio je izvještaj o štetnosti aspartama s dugačkom listom
nuspojava. Među njima su..
Ø glavobolja
i migrena
Ø vrtoglavica
i mučnina
Ø depresija
Ø umor
Ø ubrzani
rad srca
Ø gubitak
pamćenja
Ø bolovi
u zglobovima
Ø napadaji
nemira i panike
Ø gubitak
vida i sluha
Ø nesanica
Ø ubrzan
rad srca
Ø gubitak
svijesti i smrt
Prema znanstvenicima koji su radili na
proučavanju nuspojava aspartama, ovo umjetno sladilo može pogoršati ili
potaknuti sljedeće bolesti:
Ø tumore
na mozgu
Ø multipla
sklerozu
Ø epilepsiju
Ø sindrom
kroničnog umora
Ø Parkinsonovu
bolest
Ø alzheimerovu
bolest
Ø mentalnu
retardaciju
Ø deformacije
kod novorođenčadi
Ø fibromialgiju
Ø dijabetes
Historija
aspartama
Ovo umjetno sladilo je 1965. godine
otkrio hemičar James M. Schlatter, koji je slučajno tijekom testiranja lijeka
protiv čira na želucu otkrio sladak okus tog kemijskog spoja.
Nakon toga počela je dugotrajna borba da
se dopusti korištenje aspartama u ulozi umjetnog sladila, što nije bio
jednostavan zadatak.
Poznato je da američka agencija za hranu
i lijekove (FDA) još je 1975., nakon
žalbe od strane znanstvenika Dr Johna W.Oneya, došla do zaključka da korištenje
aspartama ne bi trebalo biti dopušteno
na tržištu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom
testiranja.
Do 1980.
godine jednoglasna odluka istraživača i članova FDA bila je da je aspartam opasan te da bi se
tvrtka koja pokušava uvesti aspartam na tržište trebala pravno goniti.
No to nije bio kraj aspartama.
Zahvaljujući trudu tvrtke koja je promicala uvođenje aspartama na tržište, 1981. novi direktor FDA je odobrio
upotrebu ovog tihog ubojice u hrani, a zatim i u pićima.
Sumnjivi
rezultati istraživanja
Nesumnjivo, aspartam je jedan od
najčešće ispitivanih kemijskih spojeva s čak 164 provedena istraživanja.
No, 74 istraživanja financirala je
upravo ona industrija koja je htjela uvesti ovaj kemijski spoj na tržište.
Pitanje je mogu li se ti rezultati uopće
uzeti u obzir.
Teško je povjerovati da ti rezultati
mogu biti vjerodostojni, zna li se da nijedno nije pronašlo negativne učinke
aspartama.
Neka istraživanja financirana od strane
aspartamske industrije čak su dovela do zaključka da on pomaže u smanjenju
težine, što je daleko od istine.
Naime, prema neovisnim istraživanjima
aspartam i slična umjetna sladila...
o
potiču apetit
o
povećavaju želju za ugljikohidratima
o
potiču pohranjivanje masnoće i debljanje
o
povećavaju rizik od pretilosti
Kockanje
sa zdravljem
Mnogi potrošači sigurno misle da
aspartam ne može biti toliko loš, jer ako je zaista štetan, nakon toliko godina
sigurno bi se učinilo nešto da se spriječi njegova proizvodnja.
No morate imati na umu da je aspartamska
industrija vrlo vrijedna, te da će svi uključeni učiniti sve da njihov glavni
izvor novca ostane netaknut.
Imajući to na umu, sljedeći put kad u
ruke uzmete neki proizvod na kojemu piše "bez šećera", provjerite
sastav tog proizvoda i ne igrajte se sa zdravljem.
Izbacite ovog tihog ubojicu iz prehrane
i okrenite se prirodnim sladilima poput meda, agava sirupa, stevije, ječmenog
slada, javorova sirupa ili šećera od trske, za koje znate da su sigurni.
Post
by:
Hakim`s Tajne Zdravlja
