Aspartam kao tajni dodatak u mlijeku i mliječnim proizvodima?

Aspartam kao tajni dodatak u mlijeku i mliječnim proizvodima?

Autor: Irena Dujmušić
Matrix World

U SAD-u se odavno vodi rat protiv sirovog mlijeka, o čemu smo već pisali, no situacija može postati još gora i apsurdnija. Naime, Internacionalna udruga mliječnih proizvoda (IDFA) i Nacionalni savez proizvođača mlijeka (NMPF) podnijeli su peticiju krovnoj udruzi za sigurnost hrane i pića FDA u kojoj traže da se promijeni definicija “mlijeka” kako bi se potajice, bez oznaka, moglo u njih dodavati umjetna kemijska sladila aspartam i sukraloza.

Do sada su već mnogi čuli za aspartam, umjetni zaslađivač koji se dodaje u dijetalna pića, hranu i dodatke prehrani. No, neki još nisu, ili ne obraćaju pažnju. Teško je prodrijeti istinom do ljudi, kada nas mediji svakodnevno bombardiraju potpuno suprotnim informacijama od pravih. Kada bi se primjerice na televiziji reklamiralo neko dijetalno piće s viješću da sadrži aspartam, koji je kancerogen te da je zapravo nastao kao izlučevina genetski modificirane bakterije E. Coli, pitamo se – bi li itko kupio taj proizvod?

Aspartam je izuzetno neurotoksičan.
Slika je vlasništvo Dess Illustration.com

Začuđujuće, patent nije tajna, on je čak javno dostupan na internetu. U njemu se navodi da se genetski modificirane klonirane bakterije E. Coli uzgajaju u spremnicima, gdje se hrane kako bi mogle lučiti proteine koje sadrže asparaginski acido-fenilalanin amino kiselinski segment, koji se koristi za dobivanje aspartama. Ovi “fekalni” proteini se potom tretiraju s vrlo otrovnim metanolom  za proizvodnju umjetnog sladila.

Za aspartam, koji je zapravo neurotoksin, je poznato da uzokuje i tumore, moždane udare, neplodnost, halucinacije, migrene, nesanicu, iscrpljenost, dijareje, depresiju, a može se pronaći u dijetalnim pićima, bombonima, žvakačim gumama, mineralnim ili vitaminskim suplemetima i drugdje, no od sada je moguće da će biti i u mlijeku i mliječnim proizvodima. I to bez da VI znate išta o tome!

Niti jedan od ovih dodataka – aspartam ili sukraloza, ne moraju biti navedeni na etiketi. Oni će jednostavno ući u definiciju “mlijeka”, tako da kada tvrtka navodi “mlijeko” na etiketi, ono automatski uključuje i aspartam ili sukralozu. Ovo dakako uključuje i 17 mliječnih proizvoda poput  jogurta, vrhnja, sireva i ostalog kako je navedeno u zahtjevu upućenom FDA.

Da stvar bude apsurdnija, umjetna sladila bi se dodavala u mlijeko kako bi se zaštitila djeca – jer aspartam nema nutritivne vrijednosti – odnosno kalorija.

U objašnjenju FDA o njihovom zahtjevu stoji:

“IDFA i NMPF traže predložene izmjene i dopune standarda identiteta mlijeka kako bi se omogućilo dodavanje dodatnih svojstvenih aromatičnih sastojaka koji se koriste u mlijeku (npr. aroma čokolade) za zaslađivanje s bilo kojim sigurnim i prikladnim zaslađivačima – uključujući i ne-nutritivna sladila poput aspartama.”

Također traže i da umjetna sladila budu skrivena, odnosno, da ne budu navedena na etiketi, kako stoji u zahtjevu:

“IDFA i NMPF tvrde da hranjive tvari poput onih “smanjene kalorijske vrijednosti” nisu privlačne djeci, i da potrošači mogu lakše identificirati ukupnu hranjivu vrijednost mliječnih proizvoda koji su začinjeni s ne-nutritivnim sladilima, ako naljepnice ne uključuju takve informacije. Nadalje, podnositelji zahtjeva tvrde da potrošači ne znaju da mlijeko – uključujući i aromatizirano mlijeko – nužno sadrži i šećer. Prema tome, podnositelji zahtjeva navode da mlijeko s okusom ne-nutritivnih sladila treba biti označeno kao mlijeko bez daljnjih tvrdnji, tako da potrošači mogu lakše identificirati njegovu ukupnu hranjivu vrijednost.”

U prijevodu – potrošači ionako ne čitaju etikete i uopće ne znaju šta sve mlijeko sadrži, a osim fekalija i kemikalija sadrži i šećer, te je svejedno sadrži li šećer ili umjetna sladila. Srećom po mljekarske industrije, etikete i sadržaji proizvoda se slabo čitaju, inače sumnjamo da bi itko kupio te proizvode, pogotovo kada bi bilo navedeno što sve mlijeko i mliječni industrijski proizvodi zapravo sadrže. Pogrešno je misliti i da pasterizacija sprječava rast bakterija, upravo suprotno, one bujaju zbog topline.

FDA je na svojim stranicama zatražila komentare potrošača o ovom pitanju, koje je prikupljala do 21.05.2013. Na žalost, uz najbolju volju i trud, nismo uspjeli pronaći podatke što je FDA odlučila u vezi s ovim zahtjevom nakon tog datuma.

Kada bi bebe mogle govoriti, svakako bi nam rekle da biraju samo najbolje, a to je majčino mlijeko!

Iako se ovo za sada događa samo u SAD-u, pitanje je vremena kada će se to preslikati kod nas. Sjetimo se samo nedavne afere aflatoksina u našim industrijski obrađenim mliječnim proizvodima i mlijeku. Osim toga, današnje mlijeko sadrži oko 60 hormona, bezbroj alergena, masnoća, kolesterola i postoji mogućnost da uključuje i isključuje gen za rak. Za sada, jedini siguran način konzumacije mlijeka i mliječnih prerađevina bi bio onaj koji ne uključuje kupovinu industrijski obrađenog mlijeka, već samo domaće mlijeko, dobiveno od organski hranjene stoke. I to ako uopće konzumirate mlijeko, a i tome razmislite dva puta. Članak pod nazivom “Vrste mlijeka i njihovi učinci na organizam” vam može pomoći u odabiru mlijeka, a sadrži i informacije o kazeinu te njegovom djelovanju na ljudski organizam.
Jedino neškodljivo i apsolutno korisno mlijeko za ljude jest majčino ljudsko mlijeko, stoga bi djecu bilo pametno dojiti bez uključivanja ikakvog mlijeka, životinjskog iz tetrapaka ili iz dječjih mliječnih formula. Primjerice, mozak beba se brže razvija ako su samo dojene.

U svakom slučaju, ljudi imaju svako zakonsko i moralno pravo znati što to zapravo konzumiraju u određenim proizvodima, i tog se prava ne smijemo odreći.

Hakim`s Tajne Zdravlja